Republika Hrvatska nije radila na podjeli Bosne i Hercegovine niti je počinila agresiju na tu susjednu državu, izjavio je u ponedjeljak navečer povjesničar Josip Jurčević na tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća "Istina o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine u devedesetim godinama 20. stoljeća".

"Javnost je opetovano izložena krivotvorinama o odnosu Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini", rekao je dodavši kako te krivotvorine o podjeli demantiraju dokumenti koje je obradio u ekspertizi za obranu hrvatskog generala Slobodana Praljka na Haaškom sudu.

Napomenuo je kako se cijela optužnica protiv generala Praljaka temelji na tezi o podjeli BiH te dodao kako nije pronašao ni jedan dokument koji bi govorio o podjeli ili hrvatskoj agresiji.
Ocijenio je kako na Haaškom sudu svi malo znaju o onome što se kod nas događalo tijekom devedesetih godina. "Tužitelj koji me ispitivao u Haagu predočio mi je dokumente tzv. 'Srpske Republike BiH', koja je kasnije preimenovana u Republiku Srpsku, smatrajući da su to dokumenti međunarodno priznate države BiH," napomenuo je Jurčević zaključivši kako "onda nije ni čudno da Tužiteljstvo pokušava provesti tezu o hrvatskoj agresiji".

Podsjetio je kako je Hrvatska lobirala za referendum o samostalnosti BiH te da je 7. travnja 1992. prva sa Sjedinjenim Državama i Europskom unijom priznala BiH kao samostalnu državu.

Smatra kako je odnos Hrvatske prema BiH presedan jer u suvremenoj povijesti ne postoji takav odnos kao što je tijekom rata bio odnos Republike Hrvatske prema susjednoj državi.

"Hrvatska je pružala logističku potporu Armiji BiH," napomenuo je dodavši kako je ustrojavala i uvježbavala bošnjačku vojsku, koja je imala cijelu mrežu svojih baza na hrvatskom teritoriju.

Podsjetio je i kako su oprema, streljivo i naoružanje Armiji BiH dopremani iz Hrvatske te dodao kako je Republika Hrvatska primala mnoštvo izbjeglica iz BiH.

"Ranjeni pripadnici bošnjačko-muslimanske vojske liječili su se u hrvatskim bolnicama," rekao je dodavši kako su izbjeglice iz BiH mogle pohađati hrvatske škole ali su uz hrvatsku potporu mogli imati i i svoje eksteritorijalne škole u Hrvatskoj.

Podsjetio je i kako je Hrvatska vojska na temelju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji između BiH i RH, od 21. srpnja 1992. mogla zbog zaštite i sigurnosti svoga teritorija ulaziti na područje BiH.