Kakvu diplomatsko-političku težinu za Hrvate u BiH ima posjet predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor Vatikanu? O položaju Hrvata u BiH premijerka Kosor je razgovarala sa papom Benediktom XVI i državnim tajnikom Tarcisiom Bertoneom.

„Izložila sam sve ono što činimo u potpori Hrvatima u BiH, kako bi ne samo opstali, nego i da se oni koji su morali otići iz svojih domova vrate“, rekla je premijerka Kosor. Važnim se čini uočiti kako je vatikansko zauzimanje premijerke Kosor za povratak Hrvata u njihove domove u BiH uslijedilo nakon nedavnog prijedloga hrvatske vlade o izmjeni zakona o dvojnom prebivalištu što je naišlo otpor posebice Hrvata u BiH jer bi takve izmjene zakona potaknule novi val njihova iseljavanja.

Prava Hrvata

Biskupske konferencije BiH i Hrvatske također su se usprotivile takovim zamislima hrvatske vlade, što je, čini se, odjeknulo i u Vatikanu. Otvorenije govoreći, eventualni nastavak iseljavanja Hrvata iz BiH bio bi udarac katoličanstvu u BiH. O tomu hrvatski političari kako u BiH tako i u Hrvatskoj, koji se olako hvale demokršćanstvom, čini se ne vode dovoljno računa. Postoji potreba da se glasno do nebesa uzvikne kako Hrvati ne smiju biti autori svojeg nestajanja iz BiH.

Posjet hrvatske premijerke Kosor Svetoj Stolici treći je nizu odlazaka čelnih državnih dužnosnika RH u Vatikan u posljednjih pola godine. U studenom prošle godine papa Benedikt XVI i državni tajnik Bertone primili su doskorašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, a u listopadu 2009. ugostili su u predsjednika hrvatskog Sabora Luku Bebića. U svim tim razgovorima, kao što je to bio slučaj i s premijerkom Kosor, pretresalo se i stanje u BiH, posebice Hrvata u njoj. Mesić se Svetoj Stolici požalio da Republika Srpska ne priznaje Bosnu i Hercegovinu. Ako bi se BiH rastrojila, rekao je Mesić u Vatikanu, odnosno ako bi se RS pripojila Srbiji, logično bi bilo da krajevi s hrvatskom većinom zahtijevaju pripajanje Hrvatskoj, a ostatak bi „lako mogao biti plijen islamskog fundamentalizma usred Europe“.

Politički treninzi

Bebić je, pak, za razgovora sa Svetim Ocem i državnim tajnikom Bertoneom izrazio nadu kako će „diplomacija Svete Stolice odigrati stanovitu ulogu“, da u ustavnim promjenama u BiH i Hrvati zadobiju ravnopravnost. Zašto je nužna ova analitička polugodišnja inventura odlazaka državnih čelnika RH na sastanke u Vatikan, gdje se tematizirala i pozicija Hrvata u BiH? Zato što se na taj način dolazi do gorkog saznanja, i to ne treba tajiti, kako trenutačno Hrvati u BiH nemaju političara međunarodne klase koji bi izvan BiH umio praviti diplomatske prodore. Čini se kako hrvatskim političarima u BiH trebaju treninzi za stjecanje političkog utjecaja, a ne njegovo rasipanje.

Pejo Gašparević